Oglasi - Advertisement

U današnjem članku vam pišemo o ishrani koja je ključna za očuvanje zdravlja srca prema savjetima dr Long Caoa, američkog kardiologa s gotovo 20 godina iskustva u ovoj oblasti.

Kardiovaskularne bolesti su, nažalost, vodeći uzrok smrti širom sveta, pa tako i u Srbiji, što znači da je prevencija od izuzetne važnosti. Srce i krvni sudovi su vrlo osetljivi na uticaj ishrane, što znači da ono što unosimo u organizam može imati dugoročne posledice na naše zdravlje. Dr Cao, član Američkog koledža za kliničku medicinu, otvoreno deli koje namirnice svakodnevno konzumira, ali i koje izbegava kako bi sačuvao zdravlje svog srca.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

  • Iako su mnogi ljudi svesni da ishrana igra veliku ulogu u zdravlju srca, sve je više mladih osoba kojima se dijagnostikuju kardiovaskularne bolesti. Prema dr Caou, prevencija mora biti pravovremena, a to podrazumeva kontrolu faktora rizika, među kojima ishrana zauzima centralno mesto. Naša svakodnevna ishrana direktno utiče na krvni pritisak, nivo holesterola, telesnu masu i stanje krvnih sudova, što oblikuje naše zdravlje na duže staze. Zbog toga, dr Cao naglašava važnost izbora na tanjiru, ne samo za one koji imaju već postojeće srčane tegobe, već i za sve koji žele da očuvaju zdravlje srca i produže životni vek.

Jedna od ključnih komponenti njegove ishrane su sveže zeleno povrće, kao što su avokado, kelj, krastavac i spanać. Ovo povrće je bogato vlaknima, što doprinosi smanjenju LDL holesterola, dok antioksidansi u povrću pomažu u smanjenju hroničnih upala – faktora koji često prethode kardiovaskularnim bolestima. Zeleni pigmenti u povrću, koji se često povezujemo sa zdravljem, sadrže fitonutrijente koji štite krvne sudove i poboljšavaju njihovu elastičnost. Ove namirnice su temelj Jelovnika dr Caoa, a on smatra da su upravo povrće i voće temelj svakodnevne ishrane koja je usmerena ka očuvanju zdravlja srca.

  • Kada je u pitanju voće, dr Cao posebno favorizuje bobičasto voće i jabuke. Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je polifenolima, biljnim jedinjenjima koja imaju snažna antioksidativna svojstva. Ove antioksidante povezujemo sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja, ali i od malignih bolesti, dijabetesa, pa čak i neurodegenerativnih bolesti. Jabuke su još jedan važan izvor vlakana i antioksidanata, a prirodni šećeri koje sadrže oslobađaju se sporije u krvotok, čime pomažu u stabilizaciji nivoa glukoze i kontroli apetita. Ovaj prirodni pristup kontroli glukoze može doprineti zdravlju srca, jer smanjuje rizik od dijabetesa, koji je čest uzročnik srčanih bolesti.

Riba je treća kategorija namirnica koja zauzima važno mesto u njegovoj ishrani. Riba, posebno ona bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi snižavanju nivoa triglicerida u krvi, čime smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih oboljenja. Omega-3 masne kiseline su zdrave nezasićene masti koje se ne nalaze u crvenom mesu, koje je bogato zasićenim mastima koje mogu negativno uticati na zdravlje srca. Uključivanje ribe, kao što je losos, skuša ili sardina, u ishranu može doprineti dugoročnom očuvanju zdravlja srca, jer osim što pruža visokokvalitetne proteine, riba štiti krvne sudove i srce.

  • U ishrani koja je usmerena na zdravlje srca, leblebije (poznate i kao slanutak) su biljni izvor proteina koji se posebno izdvaja. Leblebije su bogate vlaknima i polinezasićenim mastima, a prirodno nemaju holesterol, što je čini odličnim izborom za one koji žele održati zdrav nivo holesterola. Osim toga, ove mahunarke imaju nizak sadržaj natrijuma, što znači da ne opterećuju krvni pritisak. Dr Cao preporučuje da leblebije pripremamo bez dodavanja soli i industrijskih aditiva, kako bi sačuvale svoje nutritivne vrednosti, a priprema pečenih ili kuvanih leblebija bez prekomernog soli predstavlja odličan način da se podrži zdravlje srca.

Sa druge strane, postoje određene namirnice koje kardiolog nikada ne konzumira. Zamrznuta, konzervisana i prerađena hrana su namirnice koje svesno izbegava. Iako su praktične i često povoljne, ove namirnice obiluju soli, skrivenim šećerima i različitim aditivima koji negativno utiču na zdravlje srca. Redovna konzumacija ovih proizvoda može dovesti do povišenog krvnog pritiska, hroničnih upalnih procesa, te lakšeg dobijanja na telesnoj masi, što sve povećava rizik od kardiovaskularnih problema.

  • Zašećereni napici, uključujući gazirane napitke, energetska pića, pa čak i alkoholna pića poput piva, takođe su na listi namirnica koje kardiolog izbegava. Visok sadržaj prerađenih šećera i natrijuma, zajedno sa hemijskim konzervansima, doprinosi gojaznosti, insulinskoj rezistenciji i povišenom krvnom pritisku, što dodatno ugrožava srčano zdravlje. Takvi napici se smatraju „praznim kalorijama“ jer pružaju energiju, ali bez nutritivne vrednosti, dok njihove metaboličke posledice mogu biti dugoročne.

Kisela hrana i sušeno meso, poput zimnice i konzerviranog mesa, također se smatraju štetnim za zdravlje srca. Namirnice sa visokim sadržajem natrijuma podižu krvni pritisak i dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem. Redovna konzumacija prerađenog mesa, dimljenog, soljenog ili konzerviranog radi produženja roka trajanja, povezuje se sa povećanim rizikom od raka, ali i sa učestalijim srčanim bolestima. Dr Cao, sa skoro 20 godina iskustva, smatra da takve namirnice nemaju mesta u ishrani usmerenoj na očuvanje zdravlja srca, te ih dosledno izbegava.

        Za očuvanje zdravlja srca, ključno je doneti odgovorne izbore u ishrani i imati na umu da svaki obrok može biti prilika da podržimo svoje zdravlje. Ove promene u ishrani, iako mogu delovati male, dugoročno čine razliku. Ako želimo dugoročno očuvati zdravlje srca, moramo se pridržavati saveta stručnjaka i učiniti sve što možemo da zaštitimo naše srce i krvne sudove.