Direktor Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, Radivoje Stojković, uhapšen je 28. oktobra 2026. godine po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Bačkoj Palanci zbog sumnje da nije postupio po četiri sudske odluke kojima je trebalo omogućiti povratak četvero profesora na njihova radna mjesta.
Iako je riječ o školskom sistemu i kadrovskom sporu koji bi se na prvi pogled mogao čitati kao unutrašnje pitanje jedne ustanove, ovaj slučaj je vrlo brzo prerastao u pravosudnu temu. U središtu nije samo odnos između rukovodstva i nastavnika, nego pitanje poštovanja sudskih odluka, što je jedno od temeljnih načela svakog pravnog poretka. Kada nadležni organi procijene da postoji osnov sumnje da presude nisu izvršene, takav spor izlazi iz administrativnog okvira i ulazi u zonu krivičnog postupka.
Prema dostupnim informacijama, istraga se ne odnosi na jednu odluku, nego na četiri odvojene sudske odluke koje su trebale otvoriti put povratku profesora u učionice i na njihova radna mjesta. Upravo taj niz odluka, i navodno nepostupanje po njima, postao je osnova za krivični postupak koji vode policija i tužilaštvo. Hapšenje samo po sebi ne znači dokazanu krivicu, ali pokazuje da su istražni organi ocijenili kako postoji dovoljno elemenata za dalje postupanje.
U obrazovnim institucijama sporovi oko radnih odnosa često imaju širi odjek nego što se na prvi pogled čini. Oni ne utiču samo na direktno uključene nastavnike, nego i na atmosferu u kolektivu, povjerenje u upravljanje školom i osjećaj da se odluke donose i provode u skladu sa zakonom. Zbog toga je ovaj predmet izazvao pažnju ne samo zbog osobe koja je uhapšena, nego i zbog poruke koju šalje o obavezi izvršavanja sudskih naloga.
Pozadina cijelog slučaja veže se za četvero profesora koji su ranije bili udaljeni s posla. Nakon obraćanja sudu donesene su odluke kojima je, prema informacijama iz istrage, trebalo omogućiti njihov povratak. Međutim, upravo je pitanje šta se nakon toga dogodilo postalo presudno za dalji tok predmeta. Tužilaštvo smatra da odluke nisu ispoštovane onako kako je trebalo, dok odbrana, barem prema dosad objavljenim navodima, osporava takvu interpretaciju događaja.
Kako je prenio Danas, policija je postupala u saradnji s Osnovnim javnim tužilaštvom u Bačkoj Palanci. Upravo nakon te koordinacije direktor je lišen slobode, a predmet je dobio i krivičnopravni okvir. U ovakvim slučajevima ključna je razlika između onoga što je utvrđeno i onoga što tek treba biti dokazano. Postojanje sudskih odluka samo po sebi ne znači automatski i dokazanu odgovornost, ali je dovoljno da nadležni organi otvore postupak i provjere da li je bilo namjernog ignorisanja naloga suda.

Šta tereti tužilaštvo
Tužilaštvo tereti Stojkovića za neizvršenje sudske odluke, a prema dostupnim podacima osnova za to je u tvrdnji da četiri pravosnažne odluke nisu provedene. U pravnoj kvalifikaciji koju su naveli istražni organi, riječ je o djelima koja se vežu za član 340. stav 1. Krivičnog zakonika Srbije. U takvoj konstrukciji težište nije na samom neslaganju u školi, već na tome da li je odgovorno lice bilo obavezno da postupi po sudskoj odluci i nije to učinilo.
To je i razlog zbog kojeg se ovaj predmet ne može svesti na klasičan radni spor. Kada sud donese odluku, njeno izvršenje nije stvar lične procjene ili trenutne organizacione odluke uprave. U javnim ustanovama, a posebno u školama, takvi nalozi imaju dodatnu težinu jer se odnose na zakonitost rada institucije i na povjerenje zaposlenih da će pravni mehanizmi biti jednako primijenjeni na sve.
Pravni epilog će zavisiti od toga šta će pokazati dalji tok postupka, ali i od toga kako će sud ocijeniti sve okolnosti pod kojima su odluke donesene i kako su se, ili nisu, sprovodile u praksi. U ovakvim predmetima često je presudno dokumentovati ne samo formalni sadržaj presude, nego i konkretne korake ili izostanak koraka nakon što ona postane obavezujuća. Zato će naredne procesne radnje imati veliku težinu za oba strane u postupku.
Za školu, međutim, posljedice su već vidljive u reputacijskom i organizacionom smislu. Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“ jedna je od najprepoznatljivijih obrazovnih ustanova u Novom Sadu, pa svaki spor u vezi s njenim rukovođenjem neminovno izaziva pažnju javnosti. Ipak, pravosudni fokus ostaje na pitanju zakonitosti, a ne na imenu ustanove. Upravo zbog toga institucije u ovakvim slučajevima pokušavaju odvojiti akademski ugled škole od odgovornosti pojedinca koji je na njenom čelu.
Saslušanje, pritvor i mjere zabrane

Nakon hapšenja, Stojkoviću je određeno zadržavanje do 48 sati. Uslijedio je i dalji procesni korak 30. oktobra, kada je Osnovno javno tužilaštvo u Bačkoj Palanci, nakon saslušanja, predložilo pritvor do 30 dana. Kao obrazloženje su navedeni mogućnost ponavljanja krivičnog djela i eventualni utjecaj na svjedoke. Međutim, sud taj prijedlog nije prihvatio.
Umjesto pritvora, određena mu je mjera zabrane prilaženja i sastajanja sa svjedocima. To je važno jer pokazuje da sud za sada nije smatrao da postoji potreba za najstrožom mjerom lišavanja slobode u produženom trajanju, ali i da postupak nije zatvoren. Takva odluka obično znači da će se istraga nastaviti uz nadzor i uz mjere koje ograničavaju kontakt sa svjedocima dok se ne razjasne sve okolnosti.
Time su pred sud i tužilaštvo postavljene dvije suprotstavljene verzije istog događaja. Jedna tvrdi da je došlo do neizvršenja pravosnažnih odluka, a druga da je direktor postupao zakonito i u skladu s obavezama koje je imao. U krivičnim predmetima takav raskorak nije neuobičajen, ali je presudno da se svaka tvrdnja provjeri dokumentima, svjedočenjima i drugim dokazima, bez unaprijed donesenih zaključaka.
Posebnu pažnju izazvalo je i to što se postupak vodi pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Bačkoj Palanci, iako je gimnazija u Novom Sadu. Prema dostupnim informacijama, predmet je tamo dospio zbog promjene mjesne nadležnosti, pa će upravo to tužilaštvo voditi dalje radnje. Takvi proceduralni detalji često ostaju u sjeni glavne vijesti, ali su važni jer određuju ko će nadzirati dalji tok predmeta i donositi procesne odluke.
Za zaposlene u školi, učenike i njihove roditelje najvažnije je da nastava i školski život ne budu dodatno opterećeni pravnim sporom. Za pravni sistem, međutim, ovaj slučaj ima širi značaj: on podsjeća da sudske odluke u javnim institucijama ne mogu ostati samo formalni dokumenti. Ako su donesene, onda se moraju i izvršavati, a svako odstupanje od tog pravila ulazi u zonu pravne odgovornosti.
U ovom trenutku predmet je još otvoren, a dalji tok zavisi od toga koje će dokaze tužilaštvo iznijeti i kako će odbrana odgovoriti na optužbe. Dok se postupak nastavlja, ostaje činjenica da je riječ o slučaju koji je u fokus stavio odnos između školske uprave i sudske vlasti, kao i granicu između organizacione odluke i zakonske obaveze. Upravo tu će se, pred tužiocima i sudom, tražiti odgovor na najvažnije pitanje cijelog spora.










