Srčani udar (infarkt miokarda) i dalje je vodeći uzrok smrti u svetu, uključujući i Srbiju. Iako genetika i godine igraju svoju ulogu, veliki broj srčanih udara može se sprečiti pravovremenom reakcijom i svakodnevnim navikama.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih faktora prevencije koje preporučuju kardiolozi širom sveta — jednostavni koraci koji mogu doslovno spasiti život.

1. Pratite krvni pritisak
Visok krvni pritisak (hipertenzija) najveći je faktor rizika za srčani udar. Utiče na krvne sudove i opterećuje srce.
✔️ Preporuka: Redovno merite pritisak kod kuće i ciljajte vrednosti ispod 130/80 mmHg (prema novim smernicama Američkog udruženja za srce – AHA).
2. Kontrolišite nivo holesterola
Povišen „loš“ LDL holesterol dovodi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava rizik od ateroskleroze i infarkta.
✔️ Preporuka: Testirajte lipidni status bar jednom godišnje, i po potrebi promenite ishranu ili uzmite statine (na preporuku lekara).
3. Prestanite sa pušenjem
Pušenje udvostručuje rizik od srčanog udara i ubrzava starenje krvnih sudova. Dobra vest je da se rizik počinje smanjivati već nekoliko dana nakon prestanka.
✔️ Savet: Potražite pomoć u vidu nikotinskih flastera, aplikacija za odvikavanje ili savetovanja.

4. Pravilna ishrana
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, maslinovim uljem i ribom (tzv. mediteranska dijeta) značajno smanjuje kardiovaskularni rizik.
❌ Izbegavajte: trans-masti, prženu hranu, industrijski šećer, suhomesnate proizvode.

5. Fizička aktivnost
Redovno kretanje jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju i smanjuje nivo stresa, pritisak i holesterol.
✔️ Preporuka: 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno — čak i 30 minuta šetnje dnevno pravi razliku.
6. Držite dijabetes pod kontrolom
Dijabetes oštećuje krvne sudove i dramatično povećava rizik od infarkta.
✔️ Preporuka: Kontrolišite nivo šećera u krvi (glikemija i HbA1c), uz ishranu i lekove prema savetu lekara.
7. Smanjite stres
Hronični stres i anksioznost povećavaju krvni pritisak, puls i lučenje hormona stresa (kortizola), što opterećuje srce.
✔️ Praksa: Tehnike disanja, meditacija, joga, šetnje u prirodi — dokazano pomažu srcu.
8. Održavajte zdravu telesnu težinu
Goaznost, naročito abdominalna, direktno je povezana sa bolestima srca.
✔️ Ciljajte indeks telesne mase (BMI) između 18,5 i 24,9, i obim struka manji od 94 cm kod muškaraca i 80 cm kod žena.
9. Redovni pregledi
Ne čekajte simptome. Mnogi srčani problemi nastaju tiho.
✔️ Obavezno: EKG i krvne analize barem jednom godišnje, pogotovo posle 40. godine.
Znaci upozorenja koje ne treba ignorisati:
- Bol ili pritisak u grudima
- Kratak dah
- Znojenje bez razloga
- Bol koji se širi ka vratu, vilici, levoj ruci
- Mučnina ili vrtoglavica
Ako se pojave ovi simptomi — pozovite odmah hitnu pomoć (194). Svaki minut je važan.
Zaključak
Srčani udar nije sudbina. On je često posledica dugoročnog zanemarivanja zdravlja. Promenom navika i uz redovne kontrole, mnogi infarkti mogu biti sprečeni. Srce je tvoj motor – čuvaj ga kao najvažniju investiciju.
🔸 Pauza Digital tim te razume.
Zato ti donosimo prave informacije, bez panike i senzacije – samo ono što može da ti spasi život.