Magnezijum: Tihi saveznik vašeg zdravlja koji (možda) zanemarujete

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...

Šta ako vam kažemo da postoji mineral koji učestvuje u više od 300 procesa u vašem telu, a da većina ljudi ne zna ni da im nedostaje?

Dobrodošli u doba magnezijuma. Ovaj „zaboravljeni mineral“ ponovo dobija pažnju, i to s razlogom. Istraživanja pokazuju da sve više ljudi ima nizak nivo magnezijuma, a posledice toga osećaju se kroz nesanicu, anksioznost, povišen pritisak i hroničan umor.


Šta je magnezijum i zašto je toliko važan?

Magnezijum je mineral od ključnog značaja za funkcionisanje srca, mišića, nervnog sistema i kostiju. Reguliše šećer u krvi, održava zdrav ritam srca, pomaže u proizvodnji proteina i energije, a bez njega – telo ne bi moglo da funkcioniše. Ukratko: bez magnezijuma, nema života.


Koliko magnezijuma vam zaista treba?

  • Žene: 320 mg dnevno
  • Muškarci: 420 mg dnevno

Dobra vest je da ovu količinu možete dostići pravilnom ishranom. Loša vest? Ogroman broj ljudi – posebno starijih od 70 godina – ne unosi ni približno dovoljno.


Simptomi nedostatka magnezijuma (i zašto ih mnogi ignorišu)

  • Umor i slabost
  • Grčevi u mišićima
  • Utrnulost ruku i nogu
  • Lupanje srca
  • Anksioznost ili depresija
  • Loš san

Nažalost, simptomi su često neodređeni i lako se pripisuju „stresu“ ili „godinama“. Zato se deficit često ne prepoznaje na vreme.


Ko je u riziku?

  • Osobe sa hroničnim stresom
  • Ljudi koji konzumiraju alkohol često
  • Dijabetičari
  • Osobe sa oboljenjima creva (npr. Kronova bolest)
  • Stariji od 70 godina
  • Ljudi na diureticima ili hemoterapiji

Kako proveriti nivo magnezijuma?

Jednostavna analiza krvi pokazuje da li ste u okviru normalnih vrednosti (1,7 do 2,2 mg/dL). Ali pozor: organizam reguliše nivoe u krvi vrlo precizno, pa čak i kada su rezerve u telu niske – krv može delovati „normalno“. Zato se na test ne treba oslanjati kao na jedini pokazatelj.


Najbolji prirodni izvori magnezijuma:

  • Spanać
  • Bundeva i semenke suncokreta
  • Ovas i integralne žitarice
  • Banane
  • Bademi i indijski orah
  • Avokado
  • Crna čokolada (u umerenim količinama)
  • Sojino mleko

Jedan obrok sa spanaćem, šakom badema i jednom bananom – već pokriva više od polovine dnevnih potreba.


Da li su suplementi magnezijuma dobra ideja?

Ako se hranite uravnoteženo, verovatno nema potrebe. Ali ako patite od nesanice, grčeva, migrena, PMS-a ili visokog pritiska – suplement može pomoći.

Najčešće vrste:

  • Magnezijum citrat – za varenje i zatvor
  • Magnezijum glicinat – za anksioznost i bolji san
  • Magnezijum oksid – za stomačne tegobe

Doza ispod 350 mg dnevno je generalno bezbedna, ali konsultujte se sa lekarom ako imate bubrežne bolesti.


Kada je magnezijuma previše?

Retko, ali moguće. Simptomi predoziranja:

  • Mučnina
  • Glavobolja
  • Slabost mišića
  • Otežano disanje

Najčešće se dešava kod osoba sa slabim bubrezima koje uzimaju visoke doze bez nadzora lekara.


Zaključak: Ne ignorišite ovaj mineral

Magnezijum je tihi heroj vašeg zdravlja. Ne donosi „instant“ rezultate kao kofein – ali pravi razliku u pozadini: u srcu, nervima, hormonima i snazi vašeg tela da se regeneriše.

Umor, nesanica i tenzija možda nisu „normalni“ – možda vam samo fali magnezijum.

Lana Marković
Lana Marković, diplomirana novinarka i kolumnistkinja za društvena pitanja. Piše o stvarima koje nas dotiču, tiho menjaju i bude savest svakodnevice.
Pogledaj sve tekstove →