Vozači u Srbiji od 1. novembra ulaze u period obavezne zimske opreme, a to znači da se pravila o gumama, lancima i tehničkoj pripremi automobila ponovo stavljaju u prvi plan. Iako mnogi taj datum povezuju s automatskom obavezom da svi moraju imati zimske gume bez obzira na sve, propisi su precizniji: ključnu ulogu imaju stanje kolovoza i zimski uslovi poput snijega, leda i poledice. Upravo tu leži i najveća zabuna među vozačima, ali i razlog zbog kojeg kazne mogu postati vrlo ozbiljne.
Prvi dan novembra svake godine podsjeti vozače da hladniji mjeseci mijenjaju ritam vožnje. Niske temperature, jutarnji mrazevi, kiša koja se pretvara u led i prvi snijeg stvaraju uslove u kojima automobil mora biti spreman za mnogo zahtjevnije situacije nego tokom jeseni. Zato tema zimskih pneumatika nije samo pitanje zakonske obaveze, nego i svakodnevne sigurnosti na putu.
Prema pravilima koja važe u Srbiji, period obavezne zimske opreme traje od 1. novembra do 1. aprila naredne godine, u ovom slučaju do 1. aprila 2027. godine. Međutim, to ne znači da je svaka vožnja sa ljetnim gumama automatski zabranjena čim kalendar pokaže novembar. Propis se aktivira onda kada se na kolovozu pojave snijeg, led ili poledica. Ako je cesta suha i bez zimskih uslova, sama činjenica da je nastupio novembar nije dovoljna da bi se govorilo o kršenju pravila.
Takvo tumačenje potvrđuju informacije Auto-moto saveza Srbije i važeći pravilnik o tehničkim uslovima za vozila. Upravo zato vozači moraju razlikovati kalendarski period od stvarnih vremenskih okolnosti na cesti. Zimska oprema nije simbolična formalnost, već skup zahtjeva koji se odnose na ponašanje vozila u situacijama kada je prianjanje smanjeno, a kočenje i upravljanje postaju osjetno teži.
Kada su zimske gume zaista obavezne
Mnogo vozača pogrešno vjeruje da je prvog dana novembra obavezna zamjena svih pneumatika, bez obzira na to kakvo je vrijeme napolju. Drugi misle da mogu čekati prvi ozbiljniji snijeg. Propisi, međutim, ne prate takvo pojednostavljeno razmišljanje. Led i poledica često se pojavljuju i bez obilnih padavina, naročito tokom hladnih noći i ranih jutarnjih sati, pa je upravo zato važno da vozači ne čekaju trenutak kada cesta već postane izrazito klizava.
Na snijegom, ledom ili poledicom prekrivenom kolovozu putnički automobil mora imati zimske pneumatike na sva četiri točka. Nije dovoljno zamijeniti samo dvije gume, čak ni onda kada je jasno koji je par pogonski. Razlog je jednostavan: vozilo mora zadržati stabilnost pri kretanju, kočenju i promjeni pravca. Ako su karakteristike prianjanja različite na prednjoj i zadnjoj osovini, automobil se može ponašati nepredvidivo, posebno u trenutku kada vozač mora naglo zakočiti ili izbjeći prepreku.
Važno je i to da propisana zimska oprema nije samo pitanje oznake na pneumatiku. Gume moraju biti u stvarno ispravnom stanju. Prema pravilniku, dubina gazećeg sloja zimskih pneumatika, kada se koriste kao obavezna oprema, ne smije biti manja od četiri milimetra. Drugim riječima, guma koja je formalno zimska, ali istrošena ispod propisanog minimuma, ne ispunjava uslove.
Nove zimske gume najčešće imaju oko osam milimetara dubine gazećeg sloja, iako to zavisi od proizvođača i modela. Kako se pneumatik troši, gubi dio sposobnosti da se „uhvati“ za podlogu, a to posebno dolazi do izražaja na mokroj ili zaleđenoj cesti. Zato vizuelni dojam nije dovoljan. Guma može izgledati pristojno, a da joj je šara već potrošena više nego što bi vozač pretpostavio na prvi pogled.
Kazne nisu iste za sve, ali mogu biti vrlo visoke
Jedna od tema koja svake godine privlači najviše pažnje jesu novčane kazne. Prema informacijama koje objavljuje Auto-moto savez Srbije, sankcije se razlikuju u zavisnosti od toga da li je riječ o fizičkom licu, preduzetniku ili pravnom licu. Za fizička lica kazne se kreću od 6.000 do 20.000 dinara. Za preduzetnike raspon je znatno viši i iznosi od 50.000 do 200.000 dinara. Za pravna lica kazne mogu dosegnuti od 100.000 pa sve do 800.000 dinara.
Ipak, navedene brojke ne znače da će svaki vozač bez zimskih guma automatski dobiti najvišu moguću kaznu. Visina sankcije zavisi od vrste prekršaja, okolnosti u kojima je utvrđen i zakonskih odredbi koje se primjenjuju. Važno je razlikovati i neposjedovanje odgovarajuće zimske opreme od drugih tehničkih neispravnosti vozila. Propisi su strogi, ali se ne tumače jednako u svim situacijama.
Zato je pogrešno gledati na kaznu kao na jedini razlog za pripremu automobila. Mnogo važnije je razumjeti da loša ili neadekvatna oprema povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju. Na mokroj, zaleđenoj ili snijegom prekrivenoj podlozi automobil se ponaša drugačije nego na suhoj cesti, a produžen put zaustavljanja i slabija kontrola upravljanja posebno su opasni u naglim situacijama.
Lanci, dodatna oprema i šta vozači često zaborave
Uz zimske pneumatike, dio propisane opreme mogu biti i lanci za snijeg ili drugi uređaji za povećanje prianjanja. Njihova uloga je posebno važna na cestama izvan naseljenih mjesta, gdje su uslovi često teži i manje predvidivi. Prema pravilima, u naseljenim mjestima vozila ne moraju biti opremljena lancima, dok se izvan naselja mora voditi računa o njihovom posjedovanju u skladu s propisima. Oprema mora odgovarati najmanje za dva pogonska točka.
Lanci se ne stavljaju proizvoljno i na bilo kojoj dionici. Njihova upotreba vezana je za stanje kolovoza i saobraćajnu signalizaciju koja označava dijelove puta na kojima su potrebni. Na dionicama bez takvog znaka mogu se koristiti kada je kolovoz prekriven snijegom. Posebno su važni za vozače koji putuju kroz planinska područja, jer se uslovi na višim nadmorskim visinama mogu znatno razlikovati od onih u gradovima.
Upravo tu mnogi potcijene rizik. Vozilo koje je potpuno spremno za gradske ulice ne mora biti jednako pouzdano na dionici gdje se temperatura drastično spušta, a kolovoz ostaje u sjeni i dugo zadržava vlagu i led. Mostovi, otvorene dionice i mjesta izložena hladnom vjetru mogu postati klizavi i prije nego što se to primijeti na ostatku puta.
Zato se priprema za zimu ne svodi samo na promjenu guma, nego i na pregled cjelokupnog vozila. Kočioni sistem mora biti ispravan, svjetla moraju raditi kako treba, a brisači i sistem za pranje stakala moraju omogućiti dobru preglednost. Hladno vrijeme dodatno opterećuje i akumulator, pa i taj dio zaslužuje pažnju, posebno kod starijih automobila.
Za vozače koji automobil koriste uglavnom u gradu također važi isto pravilo opreza. Jutarnji mrazevi, zaleđene sporedne ulice i poledica na raskrsnicama mogu biti jednako problematični kao i dionice izvan grada. Čak i kratke vožnje mogu postati rizične ako je vozač uvjeren da se „neće mnogo voziti“, pa zbog toga odgađa pripremu vozila.
Zbog toga se početak novembra u praksi najčešće pretvara u podsjetnik da treba provjeriti stanje pneumatika, rezervisati termin kod vulkanizera i razmisliti o tome kako će se voziti tokom narednih mjeseci. Odgovorna vožnja u zimskim uslovima nije samo pitanje poštovanja propisa, nego i spremnosti da se automobil prilagodi vremenu koje se brzo može promijeniti. Kada se kolovoz pretvori u led, a vidljivost opadne, svaki detalj na vozilu počinje da znači više nego što izgleda na prvi pogled.
