ChatGPT i mozak: Nova studija MIT-a otkriva uznemirujuće posledice po ljudsku inteligenciju

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...

Šta zapravo AI radi našem mozgu?

Od pisanja eseja, preko online dejting profila, do poslovnih mejlova – veštačka inteligencija postala je svakodnevna. Ali postavlja se pitanje: po koju cenu?

Nedavna studija MIT Media Laba ukazuje da dugotrajno korišćenje ChatGPT-a može imati ozbiljne posledice po funkcionisanje mozga – naročito kod mladih.


Eksperiment: 54 osobe, tri grupe i četiri meseca eseja

Naučnici su okupili 54 učesnika iz Bostona (18–39 godina) i podelili ih u tri grupe:

  • Prva grupa: koristila je ChatGPT
  • Druga grupa: koristila je Google za istraživanje
  • Treća grupa: pisala je eseje bez ikakvih digitalnih pomagala

Svi su tokom četiri meseca pisali više SAT eseja, dok su istraživači pratili njihovu moždanu aktivnost putem EEG (elektroencefalograma).


Rezultati koji su uznemirili i same naučnike

Grupa koja je koristila ChatGPT:

  • imala je najniži nivo moždane angažovanosti
  • pokazala je slabe rezultate na neuralnom, lingvističkom i ponašajnom nivou
  • postajala je sve pasivnija, na kraju kopirajući gotove odgovore

“Zabrinjava nas što su korisnici AI alata pokazivali znake mentalne inercije i smanjenog kritičkog razmišljanja”, rekla je dr. Nataliya Kosmyna, vođa tima.

U finalnoj fazi, kada su morali da pišu bez AI alata, moždana aktivnost im je bila znatno niža, posebno u opsezima alfa i beta talasa (povezanih sa pažnjom i obradom informacija).


“Efikasno, ali bez ikakvog tragča u pamćenju”

Učesnici koji su koristili ChatGPT nisu mogli da se sete ni osnovnih tema svojih eseja.

“Zadatak je formalno bio obavljen, ali nijedna informacija nije ostala integrisana u njihovu memorijsku mrežu,” upozorava Kosmyna.

Nasuprot tome, grupa bez digitalnih alata imala je najvišu neuralnu aktivaciju, više kreativnosti i bolji radni učinak.

Google grupa je pokazala visok stepen angažovanosti, ali i više frustracije.


Kritično za mlade i decu

“Najveći rizik je kod dece i adolescenata čiji mozak je u razvoju. Ako se oslanjaju na AI pre nego što formiraju sopstveni misaoni aparat, posledice mogu biti trajne,” upozorava Kosmyna.

“Zamislite zakon koji dozvoljava ChatGPT u vrtićima. To bi bilo pogubno.”


Šta ovo znači za nas?

  • AI može smanjiti kritičko mišljenje ako se koristi pasivno
  • Prekomerno oslanjanje na alate poput ChatGPT-a vodi mentalnoj atrofiji
  • Potrebna je edukacija i regulacija pre masovne primene u obrazovanju

“Kada koristimo AI, ne smemo zaboraviti da je naš mozak mišić. Ako ga ne koristimo, on slabi.”


Zaključak

Veštačka inteligencija nije neprijatelj. Ali jeste alat koji, ako se koristi bez mere, može zameniti ono što nas čini ljudima: radoznalost, kreativnost i sposobnost da razmišljamo samostalno.

Pauza Digital tim te poziva: ne zaboravi da misliš sam.

Jelena Savić
Jelena Savić, master psihologije – specijalista za ponašanje u digitalnom dobu. Autorka tekstova iz oblasti mentalnog zdravlja, stresa, odnosa i uticaja savremenih tehnologija.
Pogledaj sve tekstove →