Da li vas popodnevna dremka može koštati života?Nova studija otkriva zabrinjavajuću povezanost sa ranim umiranjem

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...

Da li vas popodnevna dremka može koštati života? Nova studija sprovedena na preko 86.000 ljudi možda vam promeni naviku – ili bar natera da je preispitate.


Veliko istraživanje i zapanjujući rezultati

Istraživači iz Massachusetts General Hospital-a pratili su obrasce spavanja kod 86.000 odraslih osoba, prosečne starosti 63 godine, tokom čak 11 godina. Svi učesnici nosili su uređaje za praćenje sna sedam dana, a analizirani su faktori kao što su starost, pol, telesna masa, pušenje i alkohol.

U tom periodu preminulo je 5.189 učesnika – i upravo među njima su se izdvajali specifični obrasci dremanja.

Da li vas popodnevna dremka može koštati života?Nova studija otkriva zabrinjavajuću povezanost sa ranim umiranjem
Da li vas popodnevna dremka može koštati života?Nova studija otkriva zabrinjavajuću povezanost sa ranim umiranjem

Kada je dremka najopasnija?

Studija je pokazala da je dremanje između 12h i 15h povezano s značajno povećanim rizikom od prerane smrti. Takođe, dremke koje traju duže od 30 minuta nose dodatni rizik, naročito ako su neujednačene i van rutine.


Da li je sama dremka uzrok smrti?

Ne sasvim. Naučnici nisu utvrdili direktnu uzročnu vezu – i to je važan deo priče. Dremanje verovatno nije sam uzrok, već pokazatelj da nešto drugo nije u redu. Na primer:

  • Hroničan umor
  • Kardiovaskularne bolesti
  • Depresija i anksioznost
  • Loš kvalitet noćnog sna

Drugim rečima, dremka je možda simptom, a ne uzrok.


Zdravstvene institucije imaju drugačije stavove

Preporuke NHS-a i Američke akademije za medicinu sna zapravo kažu da je najbolje vreme za dremku upravo između podneva i 15h – ali pod uslovom da traje 15–30 minuta. Kratke dremke mogu povećati pažnju, smanjiti stres i poboljšati raspoloženje.


Koji su rizici produženog dremanja?

Neki od mogućih negativnih efekata dremanja dužeg od 30 minuta uključuju:

  • Poremećaj ritma spavanja
  • Povećanje nivoa zapaljenja u telu
  • Povezanost sa insulinskom rezistencijom
  • Smanjena kognitivna funkcija nakon buđenja

Šta stručnjaci savetuju?

Dremke neka traju do 30 minuta
Idealno vreme: između 13h i 14h
Izbegavajte dremanje nakon 16h
Održavajte redovan ritam noćnog sna


Zaključak: Nije dremka ta koja nas ubija, već ono što je izaziva

Popodnevno dremanje samo po sebi nije štetno – ali može biti znak upozorenja. Ako osećate konstantnu potrebu za snom tokom dana, razmislite da li vaše telo pokušava da vam nešto kaže. Možda je vreme da posetite lekara – ne da biste prestali da dremate, već da biste počeli da slušate sebe.

🟡 Pauza digital tim vas razume. I nekad je najbolja dremka – ona koju preskočite zarad šetnje, razgovora, ili jednog velikog udaha.