Oglasi - Advertisement

U današnjem članku bavimo se pojavom zbog koje se mnogi baš pred praznike iznenada razbole, iako su mjesecima ranije izdržavali naporan tempo bez problema. Otkrivamo zašto tijelo reaguje tek kada stres popusti i kako možemo spriječiti da nam bolest pokvari dane odmora.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kako se praznici približavaju, uzbuđenje zbog odmora, okupljanja i opuštanja često prati i jedna tiha briga koju mnogi ne žele naglas izgovoriti – hoće li se baš tada razboljeti. Paradoksalno, upravo periodi koje najviše čekamo često se poklope s temperaturom, curenjem nosa i osjećajem iscrpljenosti. Ovaj fenomen nije slučajan niti rijedak, već ima svoje psihološko i biološko objašnjenje.
  • Mnogi ljudi mjesecima funkcionišu u režimu povišenog stresa. Posao, rokovi, obaveze i stalna dostupnost ostavljaju tijelo u stanju stalne pripravnosti. U takvom stanju organizam često potiskuje prve signale umora ili bolesti, jer jednostavno „nema vremena“ za slabost. Tijelo tada radi na rezervama, a imuni sistem pokušava održati ravnotežu uprkos opterećenju.

Problem nastaje onog trenutka kada stres popusti. Kada se završe radne obaveze, započne godišnji odmor ili praznici, nervni sistem konačno dobija signal da može da se opusti. Upravo tada tijelo „pusti kočnice“ i dozvoli sebi da reaguje. Simptomi koji su sedmicama bili potisnuti izlaze na površinu, često naglo i intenzivno. Ova pojava poznata je kao „bolest odmora“, termin koji koriste stručnjaci preventivne medicine.

  • Osim psihološkog faktora, tu je i niz bioloških razloga zbog kojih su praznici rizični period za zdravlje. Promjena dnevne rutine igra veliku ulogu. Tokom praznika često spavamo kraće ili nepravilno, putujemo, boravimo u zatvorenim prostorima s mnogo ljudi i konzumiramo više alkohola i teške hrane nego inače. Sve to dodatno opterećuje imuni sistem koji je već oslabljen prethodnim stresom.

Važno je razumjeti da bolest ne dolazi samo zbog kontakta s virusima, već zbog stanja u kojem se organizam nalazi. Imunitet nije samo štit, već dinamičan sistem koji zavisi od načina života. Često se previše fokusiramo na dezinfekciju ruku i izbjegavanje drugih ljudi, a zanemarujemo činjenicu da snaga odbrane zavisi od unutrašnje ravnoteže tijela.

Jedan od ključnih faktora imunog sistema nalazi se u probavnom traktu. Čak 70 do 80 posto imunoloških ćelija povezano je s crijevima i mikrobiomom. To znači da ono što jedemo, kako varimo hranu i u kakvom je stanju naša crijevna flora direktno utiče na otpornost organizma. Ako je probavni sistem oslabljen, ni imunitet ne može funkcionisati optimalno.

Tokom praznika često dolazi do naglih promjena u ishrani – više slatkiša, masne hrane i alkohola, a manje vlakana, povrća i tečnosti. Takav disbalans dodatno narušava mikrobiom i smanjuje sposobnost tijela da se brani od infekcija. Zbog toga se preporučuje umjerenost, čak i u periodima opuštanja.

  • Postoji nekoliko praktičnih koraka koji mogu pomoći da se rizik od praznične bolesti smanji. Prije svega, važno je ne ulaziti u praznike potpuno iscrpljen. Ako je moguće, pokušajte posljednje radne sedmice provesti mirnije, bez naglog „forsiranja“ i prekovremenog rada. Postepeno smanjenje stresa pomaže tijelu da se prilagodi, umjesto da doživi nagli pad napetosti.

San je još jedan ključni faktor. Tokom praznika često zanemarujemo ritam spavanja, ali upravo tada je organizmu najpotrebniji kvalitetan odmor. Redovan i dovoljno dug san jača imunitet više nego mnogi suplementi. Čak i nekoliko noći lošeg sna može značajno smanjiti otpornost organizma.

Kada je riječ o dodacima ishrani, određeni vitamini i minerali mogu biti korisna podrška, naročito u zimskom periodu. Vitamin D, vitamin C, cink, omega-3 masne kiseline i selen često se navode kao saveznici imunog sistema. Ipak, oni nisu zamjena za zdrav način života, već samo dodatak osnovi koju čine ishrana, san i upravljanje stresom.

  • Ne treba zanemariti ni psihološki aspekt odmora. Praznici ne bi trebalo da budu samo promjena lokacije ili rasporeda, već i prilika za mentalno rasterećenje. Ako i tokom odmora stalno razmišljamo o poslu, problemima i obavezama, tijelo ne dobija signal da je sigurno i opušteno. Tehnike poput šetnje, dubokog disanja, boravka u prirodi ili jednostavnog isključivanja telefona mogu imati snažan efekat.

Na kraju, važno je prihvatiti da tijelo nije neprijatelj koji nas „izdaje“ baš kada nam je najljepše. Naprotiv, ono nam samo pokazuje granice koje smo možda dugo ignorisali. Praznične bolesti često su poruka da je tempo bio prebrz i da je organizmu potreban balans. Ako naučimo da slušamo te signale i brinemo o sebi tokom cijele godine, veća je šansa da ćemo praznike dočekati zdravi, opušteni i zaista spremni za uživanje.