U današnjem članku pišemo kako se virusi šire brže nego ikad i kako ni najpažljiviji među nama nisu zaštićeni. Kroz savjete ljekarske saznajemo šta prvo treba da radimo kada nas uhvati gripa.
Kako se zima bliži vrhuncu, a porodična okupljanja postaju sve učestalija, virusi se šire brže nego ikad. Prehlade, grip i takozvani „super-grip“ lako pronalaze put od osobe do osobe, zbog čega izbjegavanje bolesti često djeluje kao nemoguća misija. Ipak, prema riječima dr Sabine Donaj, ljekarke opšte prakse i stručnjakinje za dugovječnost, postoje jednostavni, ali naučno potkrijepljeni koraci koji mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnog razbolijevanja. Zanimljivo je da se ti savjeti ne razlikuju mnogo od onoga što doktori zapravo primjenjuju na sebi kada osjete prve simptome infekcije.
- Dok ljekari svakodnevno savjetuju pacijente da piju više tečnosti, odmaraju i slušaju svoje tijelo, rijetko se govori o tome kako se oni sami ponašaju kada virus „pokuca na vrata“. Dr Sabina Donaj otvoreno dijeli svoje navike i naglašava da se, čim osjeti prve znakove slabosti, vraća osnovama. Hidratacija, jednostavna domaća hrana i kvalitetan odmor čine temelj njenog pristupa oporavku. Umjesto komplikovanih suplemenata i brzih rješenja, ona se oslanja na provjerene metode koje imaju i emotivnu i fiziološku vrijednost.
Jedan od njenih prvih izbora je domaća pileća supa, recept koji potiče još iz djetinjstva. Iako mnogi ovaj obrok i dalje smatraju „bakinskim lijekom“, savremena nauka sve više potvrđuje da iza tog osjećaja topline i olakšanja stoje stvarni fizički mehanizmi. Istraživanja su pokazala da supe na bazi piletine, uz dodatak povrća i začinskog bilja, mogu donijeti umjerena, ali značajna poboljšanja simptoma akutnih respiratornih infekcija, uključujući prehlade i grip. Ovaj efekat ne dolazi iz jednog sastojka, već iz kombinacije toplote, tečnosti, hranljivih materija i blagog antiinflamatornog djelovanja.
- Topli bujon, objašnjava dr Donaj, ima ključnu ulogu u trenucima kada apetit gotovo nestane. On obezbjeđuje tečnost i elektrolite, čime pomaže u sprečavanju dehidratacije, koja može dodatno oslabiti organizam tokom bolesti. Toplota supe istovremeno pomaže u otvaranju disajnih puteva, ublažavanju začepljenog nosa i smirivanju iritiranog grla. Sve to zajedno doprinosi osjećaju olakšanja koji mnogi instinktivno povezuju s ovim jelom.
Dr Sabina Donaj posebno naglašava važnost kvaliteta sastojaka kada je tijelo već pod pritiskom infekcije. Ona preferira organske namirnice, jer vjeruje da smanjenje izloženosti pesticidima i zagađivačima može pomoći imunom sistemu da se fokusira na borbu protiv virusa, umjesto na dodatno opterećenje detoksikacionih procesa. U periodu bolesti, kaže ona, organizam je osjetljiviji, pa svaki dodatni stres može usporiti oporavak.
- Organska piletina u supi obezbjeđuje lako svarljive proteine i važne aminokiseline, među kojima se izdvaja cistein. Ova aminokiselina poznata je po svojoj ulozi u podršci jetri i detoksikacionim putevima, ali i po sličnosti s acetilcisteinom, supstancom koja se u medicini koristi za razređivanje sluzi i podršku disajnim putevima. Zbog toga pileći bujon može doprinijeti lakšem disanju i bržem oslobađanju disajnih puteva, iako se ovaj efekat ne osjeti uvijek svjesno.
Tradicionalno pripremljen bujon, koji uključuje kosti, hrskavicu i vezivno tkivo, bogat je želatinom, glicinom i prolinom. Glicin je posebno zanimljiv jer ima dokumentovana antiinflamatorna svojstva i može pomoći u smirivanju nervnog sistema. Tokom infekcije, tijelo često ostaje u stanju pojačane pripravnosti, poznatom kao „bori se ili bježi“, što otežava odmor i san. Upravo tu glicin može igrati važnu ulogu, jer pomaže opuštanju i kvalitetnijem snu, a san je jedan od ključnih faktora za oporavak imuniteta.
Sama supa, prema riječima dr Donaj, ima još jednu veliku prednost – lako se vari. Kada je organizam bolestan, svaka dodatna energetska potrošnja može usporiti proces ozdravljenja. Jednostavna, topla hrana koja ne opterećuje digestivni sistem omogućava tijelu da više energije usmjeri na imunološki odgovor, umjesto na varenje teških obroka. Upravo zbog toga supa često prija čak i kada ništa drugo ne možemo da jedemo.
- U njenoj kuhinji, supa gotovo uvijek sadrži šargarepu, crni luk, bijeli luk i celer. Šargarepa je bogata beta-karotenom, koji doprinosi jačanju imunološke funkcije i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa. Bijeli luk je poznat po svojim antimikrobnim svojstvima i pokazao je djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica. Ipak, dr Donaj naglašava da snaga supe ne leži samo u pojedinačnim sastojcima, već u njihovom zajedničkom djelovanju.
Na kraju, ona podsjeća da nijedan obrok ili navika ne mogu zamijeniti odmor. Kvalitetan san omogućava tijelu da se regeneriše, reguliše upalne procese i ojača imuni odgovor. U kombinaciji s hidratacijom, jednostavnom hranom i smanjenjem stresa, ove navike čine snažnu osnovu za brži i lakši oporavak. Ponekad su upravo najjednostavnija rješenja ona koja imaju najveći efekat, naročito kada je tijelu potrebna podrška da se izbori s virusima zime.
