Iza uredne hotelske sobe, besprijekorno zategnute posteljine i urednog kupatila često se kriju površine koje gosti gotovo i ne primjećuju, a upravo one mogu biti najizloženije dodirima i prijenosu mikroorganizama. Stručnjaci zato upozoravaju da najveću pažnju ne zaslužuju samo toaleti i umivaonici, nego i svakodnevni predmeti koje koristi veliki broj ljudi, od dugmadi u liftu do daljinskog upravljača u sobi.
Na prvi pogled, hotel ostavlja utisak prostora u kojem je sve pod kontrolom. Recepcija je uređena, hodnici su pregledni, a soba djeluje spremno za novog gosta. Ipak, taj vizuelni dojam ne otkriva uvijek šta se dešava na površinama koje tokom dana dodiruje veliki broj ruku. Upravo zbog toga stručnjaci za higijenu i mikrobiologiju već godinama skreću pažnju na takozvane visokofrekventne tačke dodira, odnosno mjesta koja prolaze kroz ruke stotina ljudi.
To ne znači da je svaki hotel nehigijenski niti da boravak u njemu nosi automatski rizik od infekcije. Međutim, činjenica je da se mikroorganizmi mogu zadržati na predmetima koji se ne čiste jednako temeljito kao podovi, sanitarije ili vidljive površine. Zato je korisno znati gdje se takvi mikrobi najčešće nakupljaju i kako putnici mogu smanjiti mogućnost kontakta s njima.
Dugmad lifta kao često zanemarena tačka kontakta
Među najizloženijim površinama u hotelima posebno se izdvajaju dugmad u liftovima. Gotovo svaki gost mora ih dodirnuti kako bi stigao do željenog sprata, a isto dugme tokom dana pritisne veliki broj ljudi. U praksi se najčešće koristi dugme za prizemlje ili izlazni nivo, što ga čini još opterećenijim od ostalih. Na takvim površinama mogu ostati mikroorganizmi preneseni s prethodnih korisnika, i to bez ikakvog vidljivog traga na samoj tipki.
U izvornom tekstu spominje se mikrobiolog Jason Tetro, koji upozorava na značaj zajedničkih površina u prenošenju mikroba. Ipak, nema osnova da se bez konkretnih mjerenja tvrdi kako su baš dugmad lifta najprljavije mjesto u svakom hotelu. Stvarna razina kontaminacije zavisi od učestalosti čišćenja, broja gostiju, navika korisnika i tipa objekta. U jednom hotelu lift može biti redovno dezinfikovan, dok u drugom isti element može biti zanemaren u rutini održavanja.
Važno je i razumjeti način prenosa. Ako osoba nakon dodirivanja kontaminirane površine neopranim rukama dotakne usta, nos ili oči, rizik od prenosa određenih uzročnika može porasti. To ne znači da će do infekcije doći svaki put, ali upravo zato se obične navike poput pranja ruku i izbjegavanja dodirivanja lica bez potrebe smatraju prvom linijom zaštite.
Šta se još u sobi lako previde
Unutar hotelske sobe posebnu pažnju zaslužuju daljinski upravljači, prekidači za svjetlo, kvake i telefonski uređaji. To su predmeti koje gosti koriste čim uđu u sobu, a ponekad i više puta tokom boravka. Daljinski upravljač je naročito osjetljiv jer ima mnogo malih tipki i uskih prostora među njima, gdje se mogu zadržavati prašina i nečistoće. Za razliku od posteljine ili vidljivih površina, ove stvari se lako preskoče u rutinskom čišćenju ako ono nije detaljno organizovano.
Hotelsko osoblje, naravno, redovno održava sobe, ali način i obim čišćenja nisu svuda isti. Zbog toga se ne može zaključiti koliko je neka površina čista samo na osnovu toga kako izgleda. U tekstu se jasno podsjeća i na jednu bitnu činjenicu: prisustvo bakterija na površini ne znači nužno da je ona opasna po zdravlje. Mnoge bakterije nisu štetne, a stvarni rizik zavisi od vrste mikroorganizma, količine izloženosti i zdravstvenog stanja osobe koja dolazi u kontakt s njima.
Među predmetima koje mnogi gosti zaborave provjeriti nalaze se i posude za led. Ako su vidljivo prljave ili neobičnog mirisa, najbolje ih je ne koristiti za piće ni za hranu. Isto vrijedi i za zajedničke uređaje za led, dozatore vode i sličnu opremu, čija sigurnost zavisi od pravilnog održavanja i načina upotrebe. Uredan izgled nije dovoljan dokaz da je predmet higijenski ispravan, baš kao što i neugledan detalj ne znači nužno da je opasan.
Kako putnici mogu smanjiti rizik
Najjednostavnija i najvažnija mjera ostaje redovno pranje ruku sapunom i vodom. To je posebno važno prije jela, nakon korištenja toaleta i kada su ruke vidljivo zaprljane. U situacijama kada voda i sapun nisu dostupni, korisno može biti sredstvo za dezinfekciju ruku s najmanje 60 posto alkohola. Takvo sredstvo nije zamjena za pranje, ali može pomoći u svakodnevnim okolnostima tokom putovanja.
Ako gost želi dodatno očistiti daljinski upravljač ili prekidače, preporučuju se dezinfekcijske maramice namijenjene baš za takvu vrstu površine. Pri tome je važno poštovati uputstva proizvođača i ne koristiti previše tečnosti, posebno na elektronskim uređajima. Agresivne hemikalije i pretjerano kvašenje mogu oštetiti opremu, pa se higijena i pažnja moraju uskladiti s opreznim rukovanjem.
Posebnu pažnju na higijenske uslove mogu obratiti osobe oslabljenog imuniteta i putnici s određenim zdravstvenim poteškoćama. Za njih je izbjegavanje nepotrebne izloženosti potencijalnim uzročnicima infekcija posebno važno. To ne znači da treba izbjegavati hotelski boravak, nego da je korisno primjenjivati navike koje smanjuju svakodnevni rizik bez stvaranja nepotrebne zabrinutosti.
Hotelsko osoblje i skriveni dio odgovornosti
Odgovornost za čistoću ne može se prebaciti samo na goste. Hotelska uprava i osoblje imaju ključnu ulogu u održavanju prostora, opreme i predmeta koje koristi mnogo ljudi. Posebno su važni rukohvati, recepcijski pultovi, kvake i dugmad liftova, jer upravo tu kontakt dolazi iz dana u dan. U pojedinim objektima koriste se i dodatne metode dezinfekcije, uključujući uređaje s ultraljubičastim zračenjem, ali takva tehnologija nije zamjena za redovno fizičko čišćenje.
Efikasnost tih postupaka zavisi od vrste opreme, pravilne primjene i uslova korištenja. Jednako je značajno da osoblje poštuje propisane higijenske procedure, naročito u prostorima gdje se priprema ili poslužuje hrana. Čist izgled može stvoriti dobar dojam, ali stvarna higijena zavisi od navika, disciplina u održavanju i pažnje prema onome što se svakodnevno dodiruje.
U tom smislu, boravak u hotelu nije razlog za strah, nego podsjetnik da se i na putovanju vrijedi vratiti osnovama higijene. Kada gost zna gdje treba obratiti pažnju, a osoblje dosljedno održava prostor, rizik se može značajno smanjiti bez nepotrebne dramatizacije i bez odricanja od komfora koji hoteli nude.
Zato sljedeći put, dok ruka automatski posegne za tipkom lifta ili daljinskim upravljačem na noćnom ormariću, vrijedi zastati na trenutak i razmisliti o toj jednostavnoj navici. U mnogim slučajevima upravo pažnja prema naizgled običnim predmetima pravi razliku između bezbrižnog boravka i nepotrebnog izlaganja mikroorganizmima koje niko ne vidi, ali ih mnogi ipak svakodnevno prenose s površine na površinu.
