„Migrena nije samo glavobolja: Sve što treba da znate o najpodcenjenijem poremećaju današnjice“

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...

Migrena nije samo “jači bol u glavi”. Reč je o složnom neurološkom poremećaju koji pogađa milione ljudi i može ozbiljno narušiti kvalitet života. Prema podacima Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), migrena se javlja kod gotovo svake osme osobe, a često je pogrešno dijagnostikovana ili ignorisana.


Vrste migrene

1. Migrena bez aure Najčesća forma migrene. Napadi dolaze bez upozorenja i traju između 4 i 72 sata. Karakteriše je pulsirajući bol na jednoj strani glave, uz mui bol na jednoj strani glave, uz mu\u010ninu i osetljivost na svetlo i zvuk.

2. Migrena sa aurom Ovu vrstu prate neurološki simptomi pre samog bola: bljeskovi svetlosti, cik-cak linije, utrnulost, pa čak i problemi s govorom. Aura traje 20 do 60 minuta, a zatim sledi glavobolja.

3. Hronična migrena Ako imate više od 15 dana glavobolje mesečno, od čega su najmanje 8 migrene, može se postaviti dijagnoza hronične migrene. Pogađa oko 5% populacije i znaĊjno utiče na svakodnevno funkcionisanje.

„Migrena nije samo glavobolja: Sve što treba da znate o najpodcenjenijem poremećaju današnjice“
„Migrena nije samo glavobolja: Sve što treba da znate o najpodcenjenijem poremećaju današnjice“

Simptomi migrene

Migrena ima četiri faze:

  • Prodrom (satima ili danima pre napada): umor, promene raspoloženja, ukočenost vrata.
  • Aura (kod nekih osoba): vizuelne ili senzorne smetnje.
  • Napad: pulsirajući bol, mui bol, mu\u010nina, povraćanje, fotofobija, fonofobija.
  • Postdrom: iscrpljenost, konfuzija, osetljivost na pokrete.

Prema rečima dr Isaka Opolea, specijaliste interne medicine, “migrena nije samo fizički bol, već kompletna disfunkcija organizma koja zahteva ozbiljan pristup.”


Uzroci i okidači

Iako genetika igra ulogu, okidači migrene variraju:

  • Stres, anksioznost
  • Hormonalne promene (npr. menstruacija)
  • Neredovno spavanje
  • Alkohol i kofein
  • Preskakanje obroka
  • Promene vremena
  • Jaki mirisi, svetla ili buka

Psihološki aspekti su takođe važni: studija objavljena u „The Journal of Headache and Pain“ 2021. pokazala je da su hronični stres i potisnute emocije snažan prediktor učestalosti migrene.


Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, fizikalnog i neurološkog pregleda. Lekar će vas pitati o lokaciji, intenzitetu i trajanju bolova. U nekim slučajevima traži se MRI da bi se isključile druge bolesti.


„Migrena nije samo glavobolja: Sve što treba da znate o najpodcenjenijem poremećaju današnjice“
„Migrena nije samo glavobolja: Sve što treba da znate o najpodcenjenijem poremećaju današnjice“

Lečenje migrene

1. Akutno lečenje (tokom napada):

  • Analgetici (ibuprofen, paracetamol)
  • Triptani (sumatriptan, zolmitriptan)
  • CGRP antagonisti (Ubrelvy, Nurtec)
  • Ergot alkaloidi (dihidroergotamin)

2. Preventivna terapija (ako imate česte napade):

  • Beta blokatori, antiepileptici
  • Antidepresivi (amitriptilin)
  • Botox injekcije (kod hronične migrene)
  • Anti-CGRP monoklonska antitela (Aimovig, Ajovy)

3. Neuromodulacija: uređaji koji emituju električne impulse (npr. Cefaly Dual) za ublažavanje simptoma bez lekova.


Prevencija i samopomoć

  • Vodite dnevnik glavobolja
  • Redovno spavajte i jedite
  • Hidrirajte se
  • Naučite tehnike relaksacije (progresivna mišićna relaksacija, meditacija)
  • Izbegavajte poznate okidače

Zaključak

Migrena je stvaran i složen poremećaj koji zahteva razumevanje, stručnu podršku i individualizovan pristup. Ako imate simptome, ne odlaku i individualizovan pristup. Ako imate simptome, ne odlazite odlazak lekaru. Prava dijagnoza i terapija mogu značajno poboljšati kvalitet vašeg života.