Nauka objašnjava koliko je zaista verovatno da živimo u simulaciji

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...

Pitanje je staro koliko i internet forumi:
Šta ako ništa od ovoga nije stvarno?
Šta ako si ti samo kod u nečijem eksperimentu?

Hipoteza da živimo u simulaciji podignuta je na viši nivo kada je profesor Franco Vazza sa Univerziteta u Bolonji odlučio da testira – koliko energije bi zapravo bilo potrebno da se naš svet “izvrti” kao program.

Spojio je fiziku, matematiku i zdrav razum. Rezultat?
Ako smo zaista u simulaciji, ona bi bila toliko skupa da je gotovo nemoguća.


Tri verzije lažne stvarnosti

Vazza je analizirao tri moguće “verzije” simulacije u kojoj bismo mogli živeti:

  1. Kompletan univerzum kao simulacija
    Sve je lažno. Zvezde, planete, pozadinsko zračenje. Sve.
    Realnost bez kraja, dizajnirana da nas nikada ne dovede do zida.
  2. Samo Zemlja je simulirana
    Sve van nje je lažni prikaz – ali planeta je precizno modelovana.
  3. Rudimentarna verzija
    Simulirani su samo delovi koje ljudi realno gledaju.
    Sve ostalo se “generiše” kad je potrebno, kao u lošoj video igri.

Zvuči kao naučna fantastika.
Ali Vazza nije stao na teoriji – uzeo je digitron.

Nauka objašnjava koliko je zaista verovatno da živimo u simulaciji
Nauka objašnjava koliko je zaista verovatno da živimo u simulaciji

Koliko košta simulacija jednog sveta?

Prema njegovim proračunima, samo da bi se napravila simulacija planete Zemlje, bilo bi potrebno više energije nego što postoji u čitavoj Mlečnom putu.

Bukvalno bi bilo lakše razmontirati sve zvezde, planete i tamnu materiju – nego održavati ovu iluziju.

“Količina energije koju bi bilo kakva verzija simulacije zahtevala je astronomska – i to bukvalno,” piše Vazza.

I da stvar bude gora – čak i najosnovnija verzija simulacije bi bila “neizvodljiva za bilo koju svrhu”.


Nauka objašnjava koliko je zaista verovatno da živimo u simulaciji
Nauka objašnjava koliko je zaista verovatno da živimo u simulaciji

I da jeste – nikada to ne bismo saznali

Vazza koristi primer Pac-Mana.
Kaže: ako si deo simulacije, nemaš alat da prepoznaš granice svog sveta.
Baš kao što ni Pac-Man ne zna da je zarobljen u lavirintu sa 4 duha – tako ni mi ne bismo znali da smo u kutiji.

Zato, iako ideja zvuči zanimljivo za Reddit i TikTok, nema fizičkog smisla.


A šta kažu drugi?

  • Nick Bostrom, filozof sa Oksforda, predložio je tri opcije:
    • Ljudi nikada neće napraviti simulaciju.
    • Hoće, ali će im dosaditi.
    • Već su ih napravili – i mi smo u jednoj od njih.
  • Melvin Vopson tvrdi da su informacije same po sebi fizičke i da “Biblija govori da smo u simulaciji”.
  • Profesorica Marika Taylor kaže da bi univerzum trebalo zamišljati kao “šuplju kuglu”, a mi gledamo hologram onoga što zovemo “svemir”.

Ali Vazza ostaje hladnokrvan:

“I da jesmo u simulaciji – ne možemo je razotkriti. Nikada.”


Zaključak:

Ako je ovo simulacija, neko tamo negde plaća najskuplji račun za struju u istoriji.
Ako nije – i dalje nismo sigurni šta je stvarno.
Ali jedno je jasno:
Ovo je ili stvarnost. Ili nešto što nas nikada neće pustiti da saznamo istinu.


Pauza Digital tim te razume.
Ako ti deluje da sve deluje “programirano” – možda si samo previše svestan.
I to nije bag. To je tvoj dar.

Lana Marković
Lana Marković, diplomirana novinarka i kolumnistkinja za društvena pitanja. Piše o stvarima koje nas dotiču, tiho menjaju i bude savest svakodnevice.
Pogledaj sve tekstove →