Oglasi - Advertisement

Osjećaj zategnutog, otečenog stomaka mnogima je poznat već nakon običnog obroka, a iza te nelagode ne stoji uvijek višak kilograma. Nadutost je česta probavna smetnja koja može biti prolazna, ali i uporna, a najčešće se povezuje s načinom ishrane, gutanjem zraka tokom jela, intolerancijama, zatvorom, stresom ili nekim zdravstvenim stanjima koja zahtijevaju pažnju.

Mnogi ljudi nadutost prvo doživljavaju kao estetski problem, jer odjeća postane tijesna, a stomak tvrd i napet. Ipak, taj znak često govori mnogo više o stanju probave nego o tjelesnoj težini. Organizam zna reagovati osjetljivo na ritam jela, sastav obroka i svakodnevne navike, pa se nelagoda može pojaviti i kada osoba misli da nije pojela ništa „sporno”.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Zato je važno ne tražiti samo jedan uzrok. Kod nekoga je problem u grahu, kupusu ili gaziranim pićima, kod drugog u prebrzom jedenju, a kod trećeg u zatvoru, stresu ili osjetljivosti na određene sastojke hrane. U pojedinim slučajevima nadutost prati i druga stanja, pa se ne smije unaprijed zaključivati da je riječ o bezazlenoj prolaznoj pojavi.

Jedan od najčešćih mehanizama iza napuhanosti jeste nakupljanje gasova u probavnom sistemu. Do toga dolazi tokom varenja, naročito kada bakterije u debelom crijevu razgrađuju ugljikohidrate koje tijelo nije u potpunosti apsorbovalo. Zbog toga pojedine namirnice poznate po stvaranju gasova, poput graha, graška, luka, kupusa, brokule ili nekih vrsta voća, kod određenih osoba izazivaju izraženiju nelagodu.

Šta najčešće podiže osjećaj napuhanosti

Iako se te namirnice često spominju kao „teške”, one same po sebi nisu nezdrave i ne moraju smetati svima. Reakcija je veoma individualna. Ono što jednoj osobi prođe bez posljedica, drugoj može izazvati pojačano stvaranje gasova i osjećaj pritiska u stomaku. Upravo zato je korisno pratiti vlastite reakcije umjesto nasumično izbacivati hranu iz jelovnika.

Na nadutost snažno utiče i način na koji jedemo. Kada obrok gutamo prebrzo, kada ne žvačemo dovoljno ili razgovaramo dok jedemo, vrlo lako progutamo više zraka nego što mislimo. Taj zrak kasnije dovodi do podrigivanja i osjećaja napetosti. Sličan efekat mogu imati gazirana pića, žvakaće gume i pijenje napitaka na slamku, jer svi ti obrasci povećavaju količinu zraka u probavnom traktu.

Kod nekih ljudi dovoljne su male promjene da se tegobe ublaže. Sporije jedenje, pažljivije žvakanje, smanjenje gaziranih napitaka i mirniji ritam obroka često donose olakšanje. Međutim, ako se nadutost stalno vraća, važno je gledati širu sliku, jer problem ne mora biti samo u navikama tokom ručka ili večere.

Intolerancije su još jedan čest razlog zbog kojeg stomak reaguje. Osobe koje teško razgrađuju laktozu, prirodni šećer iz mlijeka, mogu nakon mliječnih proizvoda osjetiti grčeve, gasove, nadutost i proljev. Slične poteškoće mogu izazvati i fermentabilni ugljikohidrati poznati kao FODMAP, koje neki ljudi slabije podnose. I ovdje je bitno naglasiti da reakcija zavisi od osobe do osobe i da nije svaka hrana problematična za svakoga.

Kada probava reaguje na stres i zatvor

Zatvor je takođe čest uzrok osjećaja težine i napuhanosti. Kada se stolica predugo zadržava u debelom crijevu, gasovi se lakše nakupljaju, a stomak postaje napet. Nedovoljno kretanja, manjak tečnosti i neodgovarajući unos vlakana mogu dodatno pogoršati stanje, pa se problem ponekad razvija tiho, kroz svakodnevne navike koje dugo ostaju neprimijećene.

Ni stres se ne bi smio potcijeniti. Nervni sistem i probavni trakt usko su povezani, pa dugotrajna napetost, zabrinutost i emocionalno opterećenje mogu promijeniti način na koji crijeva rade i kako tijelo osjeća probavne senzacije. Neki ljudi primjećuju da im je stomak nadut upravo u periodima pojačanog pritiska, i to i onda kada ishranu nisu mijenjali.

Kod drugih se uz napuhanost pojavljuju grčevi ili promjene u pražnjenju crijeva. To ne znači da su simptomi umišljeni, nego da probavni sistem može veoma osjetljivo reagovati na psihičko opterećenje. U takvim okolnostima mogu pomoći redovni obroci, dovoljno sna, kretanje i tehnike opuštanja, ali dugotrajne tegobe ipak zaslužuju stručnu procjenu.

Posebnu pažnju privlači i bakterija Helicobacter pylori, koja može živjeti u sluznici želuca i kod nekih ljudi izazvati upalu, a ponekad i čir. Međutim, prisustvo ove bakterije ne mora dati jasne simptome, a nadutost sama po sebi nije dovoljan znak da se posumnja upravo na nju. Kod pojedinih osoba javljaju se peckanje ili bol u gornjem dijelu stomaka, mučnina, učestalo podrigivanje i osjećaj sitosti nakon male količine hrane, ali takve tegobe mogu imati i drugi uzrok.

Šta može pomoći, a šta ne može zamijeniti liječenje

Zbog toga nije dobro samostalno zaključivati da je uzrok infekcija samo na osnovu osjećaja težine ili gasova. Ako simptomi traju, ponavljaju se ili izazivaju zabrinutost, ljekar može procijeniti da li su potrebne dodatne pretrage. Kod potvrđene infekcije terapija obično uključuje kombinaciju lijekova za suzbijanje bakterije i smanjenje želučane kiseline, a takav pristup ne može se zamijeniti kućnim preparatima.

Osobe koje često imaju probavne tegobe ponekad posežu za napicima od krastavca, limuna ili đumbira. Takvi napici mogu biti dio svakodnevne ishrane i nekima prijaju, ali ne postoje razlozi da se smatraju pouzdanim lijekom za Helicobacter pylori ili druge ozbiljnije probavne probleme. Kod osjetljivog želuca i sami sastojci nekada mogu izazvati nelagodu, pa ni „prirodno” nije automatski i bezopasno.

Jedna od korisnih navika jeste vođenje dnevnika ishrane i simptoma. Zapisivanje onoga što se jede, trenutka kada se nadutost pojavljuje i drugih pratećih tegoba može pomoći da se prepozna obrazac. Na taj način lakše se otkriva da li problem nastaje nakon mliječnih proizvoda, određenog povrća, obilnih obroka ili tokom stresnih dana.

Pomaže i sporije jelo, pažljivo žvakanje, smanjenje gaziranih pića i redovno kretanje. Lagana šetnja nakon obroka može podstaći rad crijeva, dok odgovarajuća količina tečnosti i vlakana može biti korisna kod zatvora. Ipak, nije preporučljivo samoinicijativno izbacivati čitave grupe namirnica bez jasnog razloga, jer to može nepotrebno osiromašiti ishranu.

Posebno je važno reagovati kada se jave nagle i ozbiljne promjene. Povraćanje krvi, crna stolica, jak bol u stomaku ili dugotrajno pogoršanje simptoma nisu znakovi koje treba posmatrati kod kuće. Iako nadutost vrlo često ima benigno objašnjenje, ponekad upravo kroz probavne smetnje organizam signalizira da mu je potrebna dodatna pažnja.

Najvažnije je osluškivati tijelo, pratiti šta mu smeta i ne svoditi sve na jednu namirnicu ili jedan uzrok. Kada probavne tegobe postanu uporne, korisnije je potražiti objašnjenje nego ih ignorisati. Upravo u tom koraku počinje stvarno razumijevanje vlastite probave i lakši povratak osjećaju koji nije opterećen težinom, pritiskom i stalnom nelagodom.