Računi za struju mogu porasti i zbog jedne naizgled bezazlene navike na daljinskom od klima-uređaja, a stručnije korištenje uređaja često počinje tek kada korisnici shvate da najveća ušteda ne dolazi od gašenja i paljenja, nego od pravilnog podešavanja i održavanja.
Klimatizacija je danas postala sastavni dio svakodnevice, ne samo u vrelim ljetnim danima nego i tokom hladnijeg perioda, kada klima-uređaji služe za održavanje ugodne temperature u stanu, kući ili poslovnom prostoru. Upravo zato način na koji se koriste sve više utiče na kućni budžet, ali i na ukupnu energetsku potrošnju.
Mnogi korisnici i dalje polaze od pretpostavke da je najisplativije uređaj uključiti na najjače, brzo rashladiti prostor i potom ga isključiti. Takav pristup djeluje logično na prvi pogled, ali u praksi često proizvodi suprotan efekat: klima tada troši više, radi pod većim opterećenjem i na kraju ostavlja viši račun.
Mnogi ljudi se iznenade kada vide veliki račun za struju, a ne pomisle da sitnice mogu napraviti veliku razliku.
Nekad samo jedan pogrešan pritisak na daljinskom može značiti da klima radi više nego što treba.
Čovjek se stvarno zapita koliko malih stvari u kući radimo pogrešno, a da toga nismo ni svjesni.
Dobro je što se ovakvi savjeti dijele, jer nekome mogu uštedjeti dosta novca.
Nekad rješenje za veliki problem bude toliko jednostavno da ga svi previde.
Posebno je to izraženo kod modernih uređaja s inverter tehnologijom, koji nisu zamišljeni da se stalno gase i ponovo pokreću, nego da održavaju stabilnu temperaturu uz što manju potrošnju. Kada se razumije osnovna logika rada takvih sistema, postaje jasnije zašto jedna mala promjena u navikama može imati mjerljiv učinak na potrošnju električne energije.
Zašto klima troši više nego što mislimo
Jedna od najčešćih grešaka je uvjerenje da će klima-uređaj trošiti manje ako se često isključuje čim temperatura postane prijatna. Međutim, kada se uređaj ponovo pokrene nakon dužeg mirovanja, on mora potrošiti dodatnu energiju da bi ponovo uspostavio željeni režim rada. To posebno dolazi do izražaja u prvom satu nakon dužeg isključivanja, kada potrošnja može biti znatno veća nego u režimu stabilnog rada.
Zbog toga se kao praktičniji pristup navodi održavanje umjerene i stalne temperature umjesto stalnog „šaltanja“ između potpunog gašenja i maksimalnog rada. Upravo u tome leži razlika između uređaja koji radi neefikasno i onog koji se koristi onako kako je projektovan da radi. Ušteda ne dolazi samo iz načina rada, nego i iz toga da klima ne mora stalno da „juri“ za novim zadatkom.
Uz to, klima-uređaj nije samo pitanje komfora. U vremenu kada se sve više govori o energetskoj efikasnosti i klimatskim promjenama, i kućni uređaji postaju dio šire slike. Svaki nepotrebni kilovat znači i dodatni trošak, ali i veće opterećenje sistema u cjelini.
Zato se sve češće naglašava da pravilno korištenje klima-uređaja ima dvostruki efekat: štedi novac i pomaže očuvanju resursa. To je naročito važno u domaćinstvima koja uređaj koriste gotovo bez prestanka, tokom više mjeseci u godini.
Funkcije koje mnogi ne koriste
Jedan od važnih, a često zanemarenih alata za uštedu jeste ECO mod ili, kod pojedinih modela, I-Save režim. Prema navodima iz izvora, takve funkcije mogu smanjiti potrošnju električne energije i do 30 posto u odnosu na standardno korištenje. Njihova prednost je u tome što klima automatski prilagođava rad uslovima u prostoriji, bez potrebe da korisnik stalno mijenja postavke.
To znači da uređaj ne mora raditi punim kapacitetom sve vrijeme, nego reagira na promjene temperature i prilagođava snagu onome što je zaista potrebno. Takav način rada nije samo ekonomičniji, nego i pogodniji za dugotrajan rad uređaja, jer smanjuje opterećenje pojedinih komponenti.
Korisnici često ne znaju da savremeni uređaji imaju mogućnost automatskog pojačavanja i smanjivanja snage. Kada vanjska temperatura naglo poraste, klima se prvo pojača da bi što brže dostigla zadatu vrijednost, a zatim prelazi na niži nivo potrošnje. To je jedna od osnovnih prednosti modernih sistema, ali samo ako im se da prostor da rade na taj način.
U praksi to znači da se isplati odvojiti nekoliko minuta za pregled uputstva koje dolazi uz uređaj. Mnogi vlasnici klima-uređaja koriste samo osnovne komande, iako im je na raspolaganju cijeli niz opcija koje mogu promijeniti način rada i smanjiti potrošnju. Upravo tu se krije razlika između običnog korištenja i pametnog upravljanja uređajem.
Položaj uređaja i smjer zraka nisu nevažni
Efikasnost klima-uređaja ne zavisi samo od dugmeta na daljinskom. Važnu ulogu ima i način na koji je uređaj postavljen u prostoru, kao i smjer u kojem su usmjerena krilca. Ako su krilca postavljena vodoravno, topli zrak se može dizati prema stropu, dok hladniji ostaje pri dnu prostorije, što stvara osjećaj neujednačene temperature.
Zato se preporučuje da se smjer zraka prilagodi tako da se toplina ili hladnoća ravnomjernije rasporede po cijelom prostoru. To nije samo pitanje udobnosti, nego i načina na koji uređaj troši energiju. Kada zrak slobodno cirkuliše, klima ne mora duže raditi da bi postigla isti efekat.
Jednako je važno da u blizini uređaja nema prepreka poput visokog namještaja, zavjesa ili drugog nameštaja koji ometa protok zraka. Ako je klima smještena u uglu prostorije, a oko nje se nalaze ormari ili druga oprema, njen učinak može biti slabiji, pa uređaj troši više da bi nadoknadio lošu cirkulaciju.
Održavanje kao najjeftinija ušteda
Iako mnogi na održavanje pomisle tek kada uređaj počne slabije hladiti ili grijati, redovni servis i čišćenje filtera presudni su za dugotrajan i ekonomičan rad. Prljavi filteri smanjuju protok zraka, a time i efikasnost cijelog sistema. Uređaj tada mora raditi jače da bi postigao isti rezultat, što se odmah osjeti na potrošnji.
U izvoru se navodi da redovno čišćenje filtera može smanjiti potrošnju energije za oko 15 posto, što je značajna razlika na godišnjem nivou. Uz to, preporučuje se servisiranje najmanje jednom godišnje, kako bi se provjerilo stanje cijevi, spojeva i svih dijelova koji utiču na rad uređaja.
Ako postoji curenje ili bilo kakva prepreka u sistemu, posljedice nisu samo tehničke nego i finansijske. Potrošnja raste, a kvarovi se često ne primijete odmah. Zato je održavanje jedna od onih mjera koje se ne vide svakog dana, ali se veoma jasno osjete na računu i na vijeku trajanja uređaja.
Isti princip važi i za druge sisteme poput toplotnih pumpi, koje također zavise od pravilnog održavanja kako bi radile s maksimalnom efikasnošću. U tom smislu, klima-uređaj nije samo aparat za rashlađivanje ili grijanje, već uređaj koji traži određenu vrstu pažnje ako se od njega očekuje dugotrajna i ekonomična upotreba.
Za mnoge korisnike upravo je to najjednostavniji put ka nižim troškovima: malo više pažnje, malo manje improvizacije i više povjerenja u postavke koje su proizvođači predvidjeli za štedljiviji rad. Kada se klima koristi bez čestih prekida, sa čistim filterima i uz dobar raspored zraka, razlika postaje vidljiva i u komforu i u potrošnji.
Upravo zato rješenje za visoke račune često nije novo i skupo, nego sasvim jednostavno: razumjeti nekoliko osnovnih pravila i dopustiti uređaju da radi onako kako je osmišljen. U toj promjeni navike krije se i manje opterećenje za kućni budžet i mirniji osjećaj tokom najtoplijih dana u godini.
