Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?

Pauza preporučuje

Zašto su iskreni ljudi privlačniji?

Nauka potvrđuje ono što srce već zna – istina...

50 citata o budućnosti koje treba da pročita svaka generacija

Neki citati se prepričavaju. Drugi – oblikuju svet. Zato smo...
Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?
Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?
Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?

Depresija je mentalno stanje koje izaziva dugotrajnu tugu, gubitak interesovanja za aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo, promene u ponašanju i otežano funkcionisanje u svakodnevici. Iako simptomi mogu biti različiti, depresija je jedno od najčešće lečenih stanja u mentalnom zdravlju.

Vrste depresije

Postoji više vrsta depresivnih poremećaja:

  • Veliki depresivni poremećaj (MDD): Traje najmanje dve nedelje i uključuje duboku tugu, beznađe i gubitak interesa.
  • Hronični depresivni poremećaj (distimija): Traje dve godine ili duže, sa blažim ali dugotrajnim simptomima.
  • Sezonski afektivni poremećaj (SAD): Pojavljuje se uglavnom u jesenjim i zimskim mesecima.
  • Postporođajna depresija: Javlja se nakon porođaja.
  • Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD): Simptomi depresije neposredno pre menstruacije.
Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?
Šta je depresija i kako se možete nositi sa njom?

Simptomi depresije

Simptomi mogu varirati, ali najčešći uključuju:

  • Stalna tuga ili bezvoljnost
  • Umor i gubitak energije
  • Promene u apetitu i težini
  • Nesanica ili prekomerno spavanje
  • Teškoće sa koncentracijom
  • Gubitak interesovanja za aktivnosti
  • Osećaj bezvrednosti ili krivice
  • Misaone slike o smrti ili samopovređivanju

Uzroci i faktori rizika

Depresiju mogu izazvati kombinacija genetike, hemijske neravnoteže u mozgu (npr. manjak serotonina), stresnih životnih okolnosti i zdravstvenih problema. Rizični faktori uključuju:

  • Ženski pol
  • Trauma, stresni događaji (gubitak voljene osobe, razvod)
  • Porodična istorija mentalnih bolesti
  • Hronične bolesti (rak, hronični bol)
  • Alkoholizam ili zavisnost od psihoaktivnih supstanci
  • Nedavno rođenje deteta

Dijagnostika i lečenje

Ne postoji laboratorijski test za dijagnozu depresije. Stručnjaci koriste razgovore, upitnike i analize životne i porodične istorije.

Lečenje uključuje:

  • Lekovi (antidepresivi): Pomažu u balansiranju hemije mozga.
  • Psihoterapija: Razgovor sa terapeutom, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (CBT).
  • Stimulacija mozga (npr. ECT): Kada drugi tretmani ne deluju.

Prevencija i podrška

Depresiju nije uvek moguće sprečiti, ali redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, zdrava ishrana i ograničeno korišćenje društvenih mreža mogu pomoći. Takođe je važno:

  • Negovati odnose s porodicom i prijateljima
  • Tražiti pomoć na vreme
  • Pratiti plan lečenja i redovno posećivati stručnjake