Da li smo rođeni srećni – ili to zavisi od načina razmišljanja?
Naučnici sa Univerziteta u Kentakiju i Univerziteta u Edinburgu tvrde da određeni ljudi imaju genetsku predispoziciju za sreću. I dok mnogi veruju da je sreća isključivo rezultat okolnosti, nova istraživanja sve više ukazuju na biološke faktore.
Šta je gen za sreću?
U pitanju je specifična varijacija gena 5-HTTLPR, koji utiče na način na koji mozak koristi serotonin – neurotransmiter poznat kao „hormon sreće“. Ljudi sa takozvanom „dugom alelom“ ovog gena pokazuju viši prag za stres, brže se oporavljaju od trauma i imaju pozitivniji pogled na svet.
Jedna od najcitiranijih studija, objavljena u časopisu Psychological Science, analizirala je podatke više od 2.500 blizanaca u Velikoj Britaniji i pokazala da genetski faktori čine čak 33% varijacija u subjektivnom osećaju sreće.

Samo mali broj ima “srećnu verziju” gena
Prema istraživanju prof. Jan-Emmanuela De Neve sa Univerziteta u Oksfordu, samo 8% ljudi nosi kombinaciju genetskih varijacija koje im daju jaku biološku osnovu za sreću.
„To ne znači da su ti ljudi uvek srećni, već da imaju unutrašnji potencijal da lakše izađu na kraj sa negativnim emocijama“, kaže prof. De Neve.
Da li možemo nadomestiti ono što nemamo?
Dobra vest je da genetika nije sudbina. Istraživanja iz Journal of Positive Psychology pokazuju da su navike poput zahvalnosti, fizičke aktivnosti i meditacije moćniji faktori dugoročne sreće od samih gena.
Poznati psiholog Martin Seligman, osnivač pozitivne psihologije, tvrdi da čak 40% našeg osećaja sreće zavisi od svesnog izbora i ponašanja, dok su geni odgovorni za približno 50%.
„Geni otvaraju vrata. Naš um bira da li će proći kroz njih“, kaže dr. Seligman sa Univerziteta Pensilvanija.
Budućnost genetike emocija
Razumevanje gena za sreću otvara vrata i za nove terapijske pristupe. Postoji mogućnost da se u budućnosti razviju personalizovani tretmani za depresiju i anksioznost na osnovu genetskog profila.
Ali etičke dileme su velike – da li je u redu menjati sopstveni neurohemijski profil samo da bismo „osetili više“?
Zaključak
Iako samo mali procenat ljudi ima biološku prednost kada je sreća u pitanju, prava snaga leži u onome što svakodnevno radimo. Navike, misli, odnosi – sve to ima veću moć od gena.