Nakon 60. godine promjene na dojkama ne treba posmatrati samo kroz prizmu starenja, jer pojedini znakovi mogu zahtijevati pregled i onda kada nema bola. Nova kvržica, promjena oblika dojke, neuobičajen izgled kože, promjene na bradavici ili iscjedak iz nje spadaju među simptome koje žene u zrelijoj dobi ne bi smjele ignorisati.
Iako se tijelo s godinama prirodno mijenja, dojke nisu izuzetak. Tkivo postaje mekše, smanjuje se njegova čvrstoća, a hormonske promjene mogu utjecati na izgled i konturu. To, međutim, ne znači da je svaka nova promjena bezazlena niti da je treba pripisati isključivo menopauzi ili godinama.
Važno je i to što neke bolesti dojki u početku ne izazivaju bol. Upravo zato odsustvo bola ne može biti pouzdan znak da je sve u redu. Žena može primijetiti promjenu na dojci ili ispod pazuha, osjećati se sasvim dobro i ipak imati razlog da se javi ljekaru.
Šta se mijenja nakon menopauze
Nakon menopauze dojke mogu postupno gubiti dio čvrstoće jer se mijenja omjer žljezdanog i masnog tkiva. Takve promjene su očekivane i same po sebi ne moraju značiti bolest. Ipak, upravo zbog toga je ponekad teže procijeniti kada je nešto novo i neobično, a kada je riječ o prirodnom toku starenja.
Prema informacijama američkog Nacionalnog instituta za rak, svaku novu i neuobičajenu promjenu treba prijaviti ljekaru. To ne znači da će svaka promjena biti opasna, nego da se njen uzrok ne može pouzdano procijeniti samo pogledom ili opipom. Iza istog simptoma mogu stajati dobroćudne promjene, ciste, upale ili druga stanja koja zahtijevaju različit pristup.
Dobra polazna tačka je poznavanje vlastitih dojki. Žena ne mora svakodnevno tražiti znakove bolesti, ali joj pomaže da zna kako joj dojke uobičajeno izgledaju i kako ih osjeća na dodir. Tako se lakše prepoznaje nova promjena, posebno ona koja se razvija postupno i ne izaziva tegobe odmah.
Promjene oblika, kože i bradavice koje traže pažnju
Jedna od važnih stvari na koje treba obratiti pažnju jeste promjena oblika ili veličine jedne dojke. Blaga asimetrija je uobičajena i gotovo nijedna žena nema potpuno jednake dojke. Međutim, nova promjena koja zahvata samo jednu stranu, naročito ako se dojka čini otečenijom, drugačije konture ili s vidljivim udubljenjem, zahtijeva pregled.
Takva promjena se ponekad primijeti tek u ogledalu, pri oblačenju grudnjaka ili kada žena podigne ruke. Nije nužno praćena osjetljivošću, zbog čega može ostati neopažena ako se ne zna šta je uobičajeno za vlastito tijelo. Dugogodišnja prirodna razlika između dojki nije isto što i iznenadna promjena koja nastane bez jasnog razloga.
Koža također može dati važne znakove. Dugotrajno crvenilo, zadebljanje, naboranost ili novo udubljenje nisu nešto što treba automatski pripisati suhoći kože ili godinama. Posebnu pažnju zaslužuje izgled sličan kori narandže, kada površina dojke djeluje neravno, zadebljano i sitno izbrazdano. Ako se takva promjena pojavi naglo ili je praćena brzim otokom, pregled ne treba odgađati.
Kvržice ispod pazuha i unutar dojke
Promjene se ne moraju pojaviti samo na samoj dojci. Područje ispod pazuha također je važno jer se tu nalaze limfni čvorovi. Oni mogu reagovati na infekcije i upalne procese, pa povećan čvor ne znači automatski ozbiljnu bolest. Ipak, ako se napipa nova kvržica koja ne prolazi, raste ili nema jasno objašnjenje, potrebno je javiti se ljekaru.
Tkivo dojke se proteže prema pazušnoj jami, pa se pojedine promjene mogu osjetiti upravo tamo, iako sama dojka na prvi pogled izgleda sasvim uobičajeno. Samo opipom nije moguće sa sigurnošću znati da li je riječ o limfnom čvoru, dobroćudnoj promjeni ili nečemu drugom. Zato je pregled stručne osobe važan korak, a po potrebi i dodatna dijagnostika poput ultrazvuka.
Sličan princip vrijedi i za novu kvržicu unutar dojke. Kvržica ne mora biti zloćudna; uzrok mogu biti ciste, dobroćudne izrasline i druge promjene tkiva. Ono što je važno jeste da se riječ “nova” ne zanemari. Ako se ranije nije mogla napipati, ako je tvrđa od okolnog tkiva, nepravilna ili se povećava, potrebno je da je pregleda ljekar.
Zašto mamografija ostaje važna i nakon 60. godine
Mamografija ima važnu ulogu jer može pokazati određene nepravilnosti prije nego što postanu dovoljno velike da se napipaju. To je posebno značajno zato što se rani karcinom dojke može razvijati bez vidljivih simptoma. Upravo zbog toga pregled ne treba posmatrati kao nešto što se radi samo kada postoji sumnja.
Učestalost preventivnih pregleda zavisi od dobi, zdravstvenog stanja, ličnih faktora rizika i preporuka koje vrijede u zemlji u kojoj žena živi. Nakon 60. godine važno je nastaviti razgovor s ljekarom o tome koliko često je mamografija potrebna, umjesto da se pretpostavi kako pregledi više nisu važni.
Žene s izraženijom porodičnom historijom karcinoma dojke ili drugim poznatim faktorima rizika mogu imati individualno prilagođen plan praćenja. To znači da preporuke nisu iste za sve. U nekim slučajevima ljekar će savjetovati drugačiji raspored pregleda, jer je cilj da se promjene otkriju na vrijeme i da se ne prepusti slučaju nešto što zahtijeva bržu obradu.
Povremeno promatranje i opipavanje dojki može pomoći da se prepozna ono što je neobično, ali to nije zamjena za mamografiju. Ni uredan prethodni nalaz ne znači da se nova promjena koja se pojavi između kontrola smije zanemariti. Najkorisniji pristup nakon 60. godine ostaje isti: poznavanje vlastitog tijela, redovni pregledi prema preporuci i pravovremeno javljanje ljekaru kada se pojavi nešto novo.
Takav odnos prema zdravlju ne traži paniku, nego pažnju. Mnoge promjene na dojkama zaista nisu povezane s karcinomom, ali ih bez pregleda nije moguće sigurno razlikovati od onih koje traže dalju obradu. Zato se simptomi ne mjere strahom, nego spremnošću da se provjere na vrijeme, dok još postoje jasne mogućnosti za objašnjenje i postupanje.
